Zaštitnik našeg zdravlja: Upoznajte beta-karoten!

Beta-karoten jedan je od najdragocjenijih karotenoida za naš organizam. Biljni je pigment koji povrću i voću daje žutu, narančastu i crvenu boju. Prvi puta je izoliran 1830. godine iz mrkve i zato je nazvat karoten (carrot = mrkva). Snažan je antioksidans za zdravlje vida, kože i održavanje neuroloških funkcija. Ljudsko tijelo ga prije korištenja pretvara u vitamin A koji možemo unositi putem hrane ili kroz dodatke prehrani. Svakako ga je bolje unositi hranom jer naše tijelo beta-karoten pretvara u vitamin A u onoj količini koja nam je potrebna.

Za što je sve dobar beta-karoten?

Beta-karoten ima ključnu ulogu za rast novih stanica i obnavljanje tkiva. Koža je naš najveći organ i štiti nas od vanjskih utjecaja, a istu funkciju imaju i sluznice koje zato trebaju biti vlažne. To najbolje postižemo beta-karotenom jer pomaže da mlade stanice zamijene one koje su stare i odumrle. Isti učinak ima i na ostalim organima kao što su pluća, štitnjača i crijeva.

Kao i likopen, beta-karoten je snažan i važan antioksidans koji štiti tijelo od negativnog utjecaja slobodnih radikala koji mogu dovesti do raznih bolesti i poremećaja. Ima važnu ulogu pri stvaranju pigmenta melanina, a kožu štiti od sunčevog štetnog UV zračenja. Ima i pozitivan učinak na prevenciju noćnog sljepila i fotosenzibiliteta odnosno preosjetljivosti na sunčevu svjetlost.

Svakodnevnim unosom potrebe količine beta-karotena iz prirodnih izvora možemo smanjiti rizik od srčanog udara i do 60%. Poznato je i da može utjecati na prevenciju tumora.

pexels-photo-8691

Kako osigurati dovoljno beta-karotena?

Istraživanja pokazuju da gotovo polovica stanovništva ne unosi potrebnu količinu beta-karotena, a ona iznosi između 10 i 60 mg dnevno. Da bismo unijeli dostatnu količinu beta-karotena, potrebno je svakodnevno konzumirati barem pet porcija voća i povrća. Namirnice bogate beta-karotenom su žute i narančaste boje i tamno zeleno lisnato povrće: mrkve, rajčice, brokula, kelj, blitva, špinat, tikvice, slatki krumpir, luk, dinje, marelice, kruške, šljive, grejp, pa čak i neko bilje i začini poput chillija, origana ili paprike.

S druge strane, nije ga dobro ni previše konzumirati jer se tako smanjuje njegova apsorpcija. U takvim situacijama nije štetan, niti će dovesti do hipervitaminoze vitaminom A, ali vezuje se uz masti pa se u mastima najviše i skladišti. Koža može poprimiti narančastu boju no to prolazi čim smanjimo unos beta-karotena. Do ovoga dolazi uglavnom kada ga uzimamo putem dodataka prehrani. Ako ste pušač ili bolujete od dijabetesa, a beta-karoten uzimate iz umjetnih izvora i dodataka prehrani, umjesto iz prirodnih izvora (voća i povrća), trebate biti oprezni i obavezno se savjetovati sa svojim liječnikom.

Start typing and press Enter to search